Nalazište pračovjeka Hušnjakovo i Muzej krapinskih neandertalaca

Na brijegu Hušnjakovo u Krapini prikupljena je najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka na svijetu. Zbirka broji oko 900 fosilnih kostiju od oko 80 neandertalaca različitog spola i dobi od 2 do 27 godina. U zbirci nije određen niti jedan cjeloviti kostur već su sačuvani različiti dijelovi kostura, a većina nalaza je vrlo krhka i fragmentirana. U zbirci se nalazi oko tristotinjak različitih lubanjskih i čeljusnih dijelova te 396 kostiju ostalog dijela tijela. Osim poznatih lubanja (Krapina 1, 2, 3, 4, 5), kosti lubanje predstavljene su čeonim, tjemenim i zatiljnim te bogatom zbirkom slušnih kostiju. U većem broju nalaze se gornje i donje čeljusti. Zbirka sadrži 61 kralježak, 56 rebara, 22 lopatice, 15 ključnih kostiju, 21 nadlaktičnu kost, 30 podlaktičnih kostiju i 58 kostiju ruke. Tu su još kosti zdjelice, natkoljenične, iverične, potkoljenične, kosti pete i kosti stopala. Najcjelovitiji i najpoznatiji nalaz je lubanja c ili Krapina 3 koja je pripadala neandertalki staroj oko 20 godina. Osteološkom analizom uočene su promjene na čeonom dijelu ove lubanje u obliku pravilnih i namjerno napravljenih zarezotina. Sveukupno 42 zarezotine napravljene su neposredno nakon smrti mlade žene te se mogu tumačiti i kao trag posmrtnih rituala odnosno simboličkog ponašanja neandertalaca.

O materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka svjedoči oko 1200 pronađenih kamenih alatki musterijenskog tipa. Najveći broj predmeta izrađen je jednostavnim razbijanjem tvrdih potočnih oblutaka i obradom krhotina u strugala, šiljke, sječiva i grebala. Alatke su izrađene i od tufa, vulkanske stijene od koje su se lako dobivala oštra sječiva.

Uz fosilne kosti neandertalaca i kamene alatke, pronađeno je i oko 2400 ostataka različitih životinja poput toplodobnog nosoroga, špiljskog medvjeda, pragoveda, bizona, golemog jelena, losa, dabra, leoparda, sivog vuka i dr. Osim ostataka velikih sisavaca i malih zvijeri, u zbirci se nalaze i ostaci ptica te različitih vrsta kopnenih puževa i riječnih školjaka. Najnovija istraživanja kandži orla štekavca iz krapinske zbirke upućuju na to da su krapinski neandertalci izrađivali nakit.

Starost lokaliteta procjenjuje se na 125.000 godina, a Nalazište pračovjeka Hušnjakovo je 22. 11. 1948. godine proglašeno zaštićenim prirodnim područjem, a 1961. godine kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, 1969. zaštićeno kao arheološki lokalitet te u 2016. godini Europska komisija Nalazištu Hušnjakovo i Muzeju krapinskih neandertalaca dodjeljuje Oznaku europske baštine- lokalitetu od iznimne važnosti za povijest čovječanstva Europe.

Od vremena velikog otkrića te iskopavanja i istraživanja koja je početkom 20. stoljeća predvodio Dragutin Gorjanović-Kramberger, Hušnjakovo privlači brojne posjetitelje, osobito nakon uređenja samog Nalazišta i osnivanja Muzeja evolucije. Početkom 60-tih godina 20. stoljeća napravljene su šetnice i klupe za odmor, a na samom Nalazištu i u okolici postavljene su rekonstrukcije neandertalaca, špiljskog medvjeda, golemog jelena, nosoroga i drugih životinja. I premda je već tada postojala ideja izgradnje nove zgrade, zbog nedostatka financijskih sredstava novoosnovani Muzej evolucije je naposljetku otvoren u staroj zgradi Kneippovog lječilišta 1971. godine. Geolog Mirko Malez je izradio koncepciju stalnog postava koji je sadržavao geološku i paleontološku građu, među kojom se ističu i originalne fosilne životinjske kosti s Hušnjakova, a Muzej evolucije je posjećivalo i do 40 tisuća posjetitelja godišnje.

Ipak, od ideje nove muzejske zgrade nije se odustalo pa je 2010. godine, u blizini Nalazišta Hušnjakovo otvoren novoizgrađeni Muzej krapinskih neandertalaca, a priča o krapinskom pračovjeku je konačno ispričana na mjestu kakvo svojim značajem i zaslužuje. Moderno zdanje podsjeća na špilju, ukopano je između brežuljaka Hušnjakova i Josipovca, okruženo je šumom, a tu je i potok koji se prelazi neposredno prije samog ulaska u ovaj prapovijesni svijet.

Paleontolog Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kovačić, autori su stalnog postava Muzeja krapinskih neandertalaca, danas jednog od najsuvremenijih i najposjećenijih u Hrvatskoj, ali i šire. Multidisciplinarnost i interaktivnost glavne su karakteristike muzejskog postava koji predstavlja vremeplov, putovanje od najstarije prošlosti Zemlje do modernog doba, s osobitim naglaskom na razvoj čovjeka i značaj otkrića krapinskog pračovjeka. Sadržaj Muzeja podijeljen je u 18 tematskih cjelina kojima se kroz brojnu građu, vizualnu interpretaciju, multimedijalne instalacije  i efekte prikazuje kompleksna priča o razvoju života na Zemlji i evoluciji čovjeka. Posjetitelji tijekom istraživanja uključuju sva svoja osjetila, promatraju i dodiruju originalne fosile te istražuju interaktivne instalacije. Spoznaje o krapinskim neandertalcima utjelovljene su u hiperrealističnim rekonstrukcijama koje je izradila francuska kiparica Elizabeth Daynѐs, a film koji se prikazuje na samom početku obilaska Muzeja približava nas njihovu životu u 125.000 godina dalekoj prošlosti. Uz brojne originalne fosile, minerale i stijene, impresivne replike i rekonstrukcije izumrlih vrsta životinja i biljaka, doživljaj upotpunjuju i zvučni efekti,  para koja izlazi iz vulkanskih dimnjaka, led koji puca dok se po njemu hoda, slap vode koji dolazi s Hušnjakova…

Za brojne posjetitelje se tijekom godine u Muzeju održavaju različita događanja i programi poput povremenih izložbi, prezentacija i koncerata. Za najbrojniju muzejsku publiku koju čine djeca, organiziraju se edukativne radionice i igraonice koje omogućavaju učenje o muzejskim temama kroz vlastito iskustvo i doživljaj, samostalno istraživanje i kreativno izražavanje. Djeca se upoznaju sa životom pračovjeka u kamenom dobu na radionici u kojoj izrađuju prapovijesne torbice pomoću drvene igle i kamene alatke, a u malom geološkom laboratoriju poput znanstvenika istražuju originalne fosile i minerale te imaju priliku proučavati mikrofosile pomoću mikroskopa. Izrađujući geološki stup od papira ili igrajući zabavnu igru „Igraj i evoluiraj!“ djeca se upoznaju sa geološkim razdobljima i razvojem života na Zemlji, a svoju kreativnost mogu izraziti ponajviše izrađujući glinene modele prapovijesnih životinja i slikajući poput špiljskih umjetnika. Uz ovakve radionice koje se nalaze u stalnoj muzejskoj ponudi, organiziraju se i sezonski programi koji okupljaju djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, a najpoznatiji je Ljetna geološka škola koja se organizira svake godine, zadnji tjedan u kolovozu. Uz brojne radionice na temu geologije i paleontologije, program sadrži i djeci najdraži rad na terenu odnosno potragu za fosilima.

Na europskoj razini, Muzej je član mreže Ice Age Europe koja povezuje dvadesetak značajnih paleolitičkih lokaliteta i kroz koju se svake godine ostvaruje međunarodna suradnja u vidu održavanja sastanaka, izdavanja zajedničkih publikacija i postavljanja izložbi. Dobar primjer povezivanja članica ove mreže tj. europskih paleolitičkih nalazišta je i atraktivna izložba fotografija „Ice Age Europe Now“, koja je uz Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku, gostovala i u Muzeju krapinskih neandertalaca na Hušnjakovu. Muzej krapinskih neandertalaca važan je dio kulturnog i turističkog identiteta grada Krapine te na različite načine surađuje s lokalnom zajednicom povezujući se s institucijama, udrugama i pojedincima. Na godišnjoj razini Muzej obiđe oko 95 000 posjetitelja što ga svrstava među najposjećenije muzeje u ovom dijelu Europe. U 2020. godini kada se obilježava 10-ta obljetnica uspješnog rada krapinske perjanice kulture, Muzej će dočekati i svog milijuntog posjetitelja!