Vučedol

Vučedol je jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta iz vremena eneolitika u Europi. Nalazi se na desnoj obali Dunava, pet kilometara nizvodno od Vukovara (R. Hrvatska), na visokom lesnom grebenu iznad rijeke. Vučedolsko naselje rasprostire ne tri naseobinska platoa –Vinograd Streim, Kukuruzište Streim i Vinograd Karasović, dok je manji plato – Gradac – kultno i metalurško središte naselja. Ispred lokaliteta nalazi se niz riječnih otoka (ada) koji su omogućavali uspješan ribolov a i danas plijene pažnju pješčanim plažama.

Istraživanja lokaliteta po kojemu je vučedolska kultura (3000.-2500. pr. Kr.) dobila ime, datiraju s kraja 19. st. Istraživanjem kulture i eponimnog lokaliteta bavili su se brojni znanstvenici i arheolozi koji su pridonijeli promicanju spoznaja o vučedolskoj kulturi kao i promoviranju njezinog naziva, a u posljednjih 30 godina problematikom vučedolske kulture intenzivno se bavi prof. dr. sc. Aleksandar Durman koji od 1984. g. vodi sustavna arheološka istraživanja na Vučedolu.

Muzej vučedolske kulture – jedinstveni muzej u svjetskim okvirima – posvećen je jednoj prapovijesnoj kulturi i na 1200 m2 površine kroz 19 prostorija prezentira vučedolsku kulturu u cjelini sa svim elementima koji su osiguravali ukupne životne potrebe eneolitičkom čovjeku. Kao izrazito stočarska populacija, ali i kao vješti zemljoradnici, lovci i ribolovci smještali su svoja naselja na strateškim položajima na uzvisine uz riječne tokove koji su im osiguravali povoljne životne uvjete.

Doseg visokog životnog standarda vidljiv je kroz sadržaj dnevnog života koji se ogleda kroz kulturu stanovanja u tipičnoj indoeuropskoj kući – košari prepoznatoj po prvi puta u okviru vučedolske kulture, preko odjeće od obrađene kože, lana i vune, te obuće izrađivane posebno za lijevu i desnu nogu do širokog spektra zanata približenih brojnim vrstama kamenih i koštanih alatki. Kultura blagovanja i izrazito specifična vučedolska kuhinja posebno je vidljiva kroz keramičku produkciju koja nam donosi preko 20 tipova posuda – za razliku od svih ostalih poznatih arheoloških kultura čiji je spektar posuda sveden na svega nekoliko tipova. Keramika u spektru različitih formi ukazuje također i na drugačiju prehranu od prethodnika i nasljednika. Obilje keramičkog materijala i njihovih ukrasa otvara i široki spektar rekonstrukcije i duhovnog života, jer učestali znakovi na tim posudama danas nam prenose elemente o kojima možemo razmišljati i tumačiti ih kao neku vrstu slikovnog pisma. Revolucija koju Vučedolac donosi u svjetsku prapovijest iščitava se kroz metalurgiju. To je kultura u koja izumom i korištenjem dvodijelnih kalupa dovodi do pojave prve bronce i prve serijske proizvodnje metala. Poseban je odnos Vučedolaca prema životu i smrti. Visoka sofisticiranost u poznavanju noćnoga neba stavlja Vučedolca u red najvećih izumitelja, pokretača znanosti i tehnologije svoga vremena. Život s prirodom koju razumiju i promatraju, način na koji gledaju noćno nebo i ovu izrazito nizinsku regiju i kako se ravnaju u vremenu i prostoru, dovodi ih u vezu s ustanovljavanjem prvog indoeuropskog kalendara na kojem je zabilježena godina od 365 dana kojega prof. dr. Aleksandar Durman iščitava s posude pronađene 1979. godine u jami ljevača bakra na vinkovačkom lokalitetu Hotel na samoj obali Bosuta. Unutar vučedolske kulture tako možemo gledati kako s obilježjem specifičnog astralnog kalendara i preko ne čestih ukopa u naseljima, nose ritualnu poruku vezanu uz noćno nebo. Antropološke analize pokazuju izgled, prehranu, međusobne genetske veze i u konačnici izgled Vučedolaca. Vučedolska civilizacija istovremena je mezopotamskim i egipatskim civilizacijama, proširila je svoj teritorij s prostora nastanka u međuriječju Drave, Dunava i Save na područje današnjih 13 europskih zemalja. Doseg civilizacijskih vrijednosti Vučedolu s pravom osigurava epitet europske Troje.

Muzejski postav rezultat je sustavnih arheoloških istraživanja i znanstvenih interpretacija, ali i razumijevanja biti jednoga vremena. Rezultat je to i višegodišnjeg rada cijelog niza stručnjaka i suradnika koji su svoj doprinos utkali u ovaj Muzej. Vrijednost muzeja je u tome što su od početka Projekta svi sudionici u realizaciji Muzeja vučedolske kulture simultano i koordinirano radili na projektu kojega je produkt izvanredna arhitektonska cjelina stvarana za specifičan muzeološki postav posvećen samo jednoj prapovijesnoj kulturi.

Muzej danas djeluje kao muzejska ustanova specijaliziranoga tipa i nacionalnog karaktera. U ponudi posjetiteljima nudi stručna vodstva kroz stalni muzejski postav organizirana na više jezika (engleski, njemački, talijanski, francuski i slovački jezik) i prilagođena svim dobnim skupinama. Organizira izložbe, arheološka istraživanja, pedagoško-andragoške radionice, predavanja, znanstvene tribine, edukacije, savjetovanja, koncerte, razna događanja kojima se pridružuje događanjima u Gradu i Domovini, a u koje izravno uključuje lokalnu zajednicu i sve posjetitelje. Muzej je nositelj projekta Arheološki park Vučedol koji će arheološki lokalitet zaštititi ali i široj javnosti prezentirati dosege vučedolske kulture na atraktivan i suvremen način.